fix
Logo
fix
Nalazite se na Politika-EU
Za dodavanje novih poruka na ovu stranicu kliknite ovdje
Za pregled svih najnovijih poruka kliknete ovdje

eu- 101881 - 09.02.2018 : Milenko Đurić Doboj - best (0)

Dvostruki aršini Evropske Unije


Vidimo iz najnovijih dokumenata EU da Srbija ako želi postati članica EU između ostalog prije toga mora riješiti pitanje granica sa susjedima. Postavlja se opravdano pitanje kakvi su to aršini EU, pošto su i Hrvatska i Slovenija primljene u EU a da nisu riješile taj problem? Da li to postoje više vrijedne i manje vrijedne države?

Interesantno je da niko od političara sa ovih prostora ne smije postaviti to pitanje ni gospodinu Hani ni Junkeru, valjda da se ne bi zamjerili.

Po svim svojim dokumentima, EU je ravnopravna zajednica država članica, ali to naravno nije istina jer postoje zemlje prvog reda (Njemačka, Francuska, Engleska) zemlje drugog reda(sve ostale zapadnoevropske države)i zemlje trećeg reda (sve novoprimljene poslije pada berlinskog zida).

Upravo zbog svoje neprincipijelne i unutrašnje i spoljne politike a koja je pod velikim uticajem SAD, doći će vrijeme kada EU neće moći opstati.

Što se tiče BiH, ukoliko dođe u poziciju da postane članica, to će biti pod uslovom da bude jedna vlada u Sarajevu, jedan presednik države i još što-šta, a to bi bio definitivni kraj RS.
eu- 101823 - 29.01.2018 : Milenko Đurić Doboj - best (0)

Demokratija ne EU način


Povod za pisanje je najnovija rezolucija o BiH u evropskom parlamentu. Između ostalog se spominje entitetsko glasanje kao prepreka daljem razvoju zemlje. Pa da malo analiziramo principijelnost EU, kada je BiH u pitanju:

Traži se od BiH da se sprovode odluke Ustavnog suda, ali se nigdje ne navodi konkretno ko je glavni kočničar u sprovođenju istih. Ni slučajno se ne spominje da je BiH jedina evropska zemlja u čijem ustavnom sudu sjede stranci koji presudno utiču na donošenje odluka to je za EU nebitno. Dakle kada je ustavni sud u pitanju EU je principijelna a kada je u pitanju Dejtonski sporazum i entitetsko glasanje može i drugačije.

Da vidimo sada Kataloniju. Narod ponovo glasao isto, ali se njihov vođa ne može vratiti u Španiju. Dakle, demokratija važi samo ako je u interesu centara moći.

Rusija se optužuje za Krim, a narod izađao na referendum i tražio da se ponovo pripoji matičnoj državi. Pri tome je naravno normalno da isto pravilo ne važi i za Kosovo pošto je to kako oni kažu specijalni slučaj.

U jednoj od članica EU fašizam poprima zabrinjavajuće razmjere ali se demokratske EU po tom pitanju uopšte ne oglašava.

Demokratska EU veoma dobro zna ko je i zašto izazvao izbjegličku kriza ali nema petlje da to javno kaže.

I moglo bi se na ovu temu pisati mnogo ali je bespredmetno valjda će se ta interesna zajednica koju je organizovao krupni kapital da bi pljačkao male i siromašne evropske država raspasti.
eu- 97273 - 30.09.2016 : Nedeljko Žugić Pale - best (2)

Pale: Bez dlake na jeziku - Branko Dragaš


Komentar Željkov: preskočite prvih 8 minuta, ekonomsko-propagandnog programa jedne od stranke sa Pala.

eu- 95111 - 08.02.2016 : Stari - best (1)

Nikada pameti doći!


Ja sam u jednom od svojih članaka pisao o EU i "žutoj" koji nastoje da pridobiju bagatela radnu snagu i prirodna bogatstva sa balkanskih područja. Možda će neko reći: kakve veze ima ovaj moj članak sa prethodnim?

Ima, ima i te kako!

Neki dan čitam jedan komentar Predsjednice vlade RS na izjavu nekakvog kvazi političara iz Rumunije, Kristijana Dan Preda, koga je EU uzela kao poslušnika i drži ga na uzici navodeći ga od mjesta do mjesta, upirući prstom na koga treba da laje. Tako je preko nekih "evropskih" medija počeo da laje i na nas Srbe, odnosno na RS. Nisam znao odakle je taj Prda, pa sam potražio na internetu. I nađoh ga.

Neću komentarisati njegove izjave, ali evo vam djela teksta komentara Predsjednice vlade RS, a koji podržavam u potpunsti, koji je uputila na adresu tog bezobraznika, tog bolje reći Preda prdekan, koji prdi. Evo komentara Predsjednice vlade:

  • "Prijetnja evropskom putu BiH nije ni Republika Srpska, ni njen predsjednik Milorad Dodik, već upravo površnost razno-raznih tumača stanja u BiH, kakav je i izvjestilac Evropskog parlamenta Kristijan Dan Preda" - izjavila je predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović - ""Mislim da bi bilo bolje da Preda izvadi glavu iz pijeska i pokuša da razumije šta se dešava na Balkanu umjesto što krivce za nesupjeh BiH traži u Srpskoj, njenim zvaničnicima ili u uticaju Rusije" - rekla je Cvijanovićeva na pitanje da prokomentariše Predinu tvrdnju da je predsjednik Srpske "neprijatelj evropskom putu BiH" i da je referendum o radu Suda i Tužilaštva BiH "instrument za blokiranje evropskog puta BiH".

    Ona je istakla da je Predina izjava da je Dodik instrument ruske politike, ili njegova poruka kako se Evropa tobože bori protiv Rusije u BiH, totalna besmislica i izraz nemoći da se sagledaju stvarni razlozi koji BiH "drže u mraku".

  • "Jednako je besmislena i Predina ocjena odnosa premijera Srbije Aleksandra Vučića prema Srpskoj, čime Dan Preda samo pokazuje svoj političko-analitički amaterizam i dijeli lekcije tamo gdje ne treba", istakla je Cvijanovićeva.

    Ona je napomenula da je Evropljanima za njihove promašaje ili za njihovo odsustvo adekvatne akcije uvijek bio kriv neko drugi, tako da je Predina izjava manje-više dio standardnog obrasca i vokabulara.

  • "Da je EU ovaj prostor adekvatno tretirala, onda bismo govorili o dominantnom evropskom, a ne ruskom ili turskom uticaju. Da su energiju trošili na osposobljavanje svih nivoa vlasti u BiH za provođenje evropskih reformi, umjesto što su evropski put BiH koristili i zloupotrebljavali za remodeliranje BiH, lomljenje i mrcvarenje njene dejtonske strukture i optuživanje Srpske za šta god im padne na pamet, danas bismo i mi i oni imali čime da se pohvalimo", naglasila je premijer Srpske.

    Prema njenim riječima, umjesto što se bavi najavljenim referendumima u Srpskoj i opisuje ih kao prijetnju evropskom putu BiH, bolje bi bilo da Preda objasni kako će se britanski referendum o izlasku te zemlje iz EU i sve drugo što se danas dešava u Evropi odraziti na evropski put i BiH i drugih zemalja Balkana.

  • "Bilo bi dobro i da nam kaže da li će EU konačno naći rješenje za migrantsku krizu ili će šengenski sistem doživjeti konačni kolaps, pa će zidovi i ograde postati novi način evropskog života. Voljeli bismo i da nam Preda objasni da li je evropski altruizam sahranjen izjavama pojedinih država članica da će primati samo hrišćanske, a ne i islamske izbjeglice, i da li je svojom nesposobnošću da odbrani svoju spoljnu granicu EU uvezla brojne bezbjednosno opasne pojedince i grupe zbog kojih ćemo krvariti svi na evropskom kontinentu", istakla je Cvijanovićeva.

    Da bih potkrepio ono što sam pre pisao I dao podršku Predsjednici vlade RS, evo vam podaci:

    Ulazak u EU: Sanjali šoping, dobili buvljak

    Lj. BEGENIŠIĆ - 10. mart 2013. 20:55

    Ulazak u Evropsku uniju našim susedima nije doneo nikakvo poboljšanje ekonomskih uslova života. Porastao javni dug, nezaposlenost i broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva.

    Građani Bugarske sve ćešće protestuju nezadovoljni ekonomskom situacijom

    Ulazak u Evropsku uniju našim susedima Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunuji, kao i državama iz okruženja, poput Slovenije, nije doneo - bolji život. Ekonomski pokazatelji govore da se stanje u ovim zemljama, od momenta ulaska u odrabrano evropsko društvo do danas, stalno i bitno pogoršavalo. Pogoršanje je trend. Spoljni dug vrtoglavo je rastao, povećala se nezaposlenost i raslo je siromaštvo...

    Kada je reč o spoljnom dugu, najgore je prošla Rumunija, gde je taj dug sa 18 milijardi dolara koliko je iznosio 2003. pre ulaska u EU, dostigao neverovatnih 136 milijardi. I mađarski dug je porastao za 100 milijardi dolara, pa je sa 42 milijarde dolara 2003. godine, porastao na čak 146 milijardi.

    U Bugarskoj se dug povećao sa 12 na 39 milijardi dolara, a ni u Sloveniji nije bilo bolje. Ova nekadašnja članica SFRJ od 11 milijardi, koliko je dugovala pre ulaska u EU, danas dostiže dug od 61 milijardu dolara.

    Uporedni podaci pokazuju da je ulazak ovih država u EU, pored rasta spoljnog duga, doveo i do rasta nezaposlenosti. Tako je u Mađarskoj nezaposlenost skoro duplirana. Slična situacija je i u Rumuniji, ali je masovan odlazak radnika iz ove zemlje u zapadne države EU formalno ublažio rast stope nezaposlenosti. Podaci govore da je nezaposlenost u Mađarskoj u periodu od 2004. do 2011. porasla sa 5, 9 odsto na 10, 9 odsto, u Rumuniji je od 2007. do 2011. nezaposlenost sa 4, 5 odsto porasla na sedam odsto, a u Sloveniji sa 6, 4 odsto na 10, 8 odsto. Ipak, podaci koji najviše zabrinjavaju odnose se na rast siromaštva.

    U Mađarskoj je broj građana koji žive ispod granice siromaštva sa 8, 6 odsto, koliko je iznosio 1993, porastao na 13, 9 koliki je bio 2010. godine.

    U Rumuniji je broj siromašnih sa 14,1 odsto 2003. godine povećan na 21,1 odsto 2011. godine, a u Bugarskoj sa 14,1 odsto koliki je bio 2003. podigao na 21, 8 odsto 2008. godine.

    Pridruživanje ovih zemalja, veoma loše je uticalo i na jednu od najvažnijih privrednih grana - poljoprivredu, koja je pretprela velike gubitke.

    Pre svega, novim članicama iz istočne Evrope je u decembru 2002. godine u Kopenhagenu zabranjeno da imaju više od 25 odsto subvencija u odnosu na subvencije koje EU daje starim članicama. Ovakav, skoro robovlasnički, odnos između bogatih i siromašnih članica EU će trajati sve do 2013. godine.

    Nakon ulaska u EU obradiva zemlja u Mađarskoj smanjila se sa 4. 500. 000 hektara na 3. 487. 792 hektara.

    U Bugarskoj su kvote, ukidanje carina, smanjenje subvencija, dovele do toga da ova država, koja je bila najpoznatiji istočnoevropski proizvođač povrća, uvozi krastavce i krompir iz EU.
    Takođe, industrija šećera u Rumuniji i Bugarskoj je skoro uništena.
    U Rumuniji je hektar vinograda 25 puta jeftiniji nego u zapadnoj Evropi, a cela oblast Banata u okolini Temišvara je u rukama stranaca. Dovoljno je da stranac registruje firmu u Rumuniji i može da kupi zemljište. Istovremeno, u oblasti Transilvanije nadničarenje je jedan od načina preživljavanja, a isti ljudi rade po dva posla, u rudnicima i na njivi za svoje potrebe.

    U Sloveniji je 1991. godine prehrambena industrija zapošljavala 36. 000 radnika, a nakon ulaska u EU - 19. 000 radnika.

    Podaci iz ovih istočnovropskih članica EU pokazuju šta čeka našu zemlju ukoliko postane članica EU.

    E, sad da i ja pitam vas muslimane koji podržavate svoje vođe koji su se nakupili para da mogu živjeti sto godina, a da sada hoće da vas predaju EU (jer Srbi ne žele), da li vi uopšte razmišljate svojom glavom o tome da li je dobro i pametno da idete u EU? Šta je EU napravila od ovih navedenih država, pa valjda sada vidite crno na bjelom. Nema tamo socijalizma i da se akšamluči pored rijeke Bosne, Neretve i drugih mjesta i izletišta u radne i neradne dane. Tamo se radi od jutra do sutra gdje ti ne daju dušu da odmoriš. Nije bez razloga onaj vaš sunarodnik spjevao pjesmu "kuća pos'o-pos'o kuća". Nije ni Papa Franjo džabe reko onoj Žutoj MErkeli:

  • "Evropa je ko jalova žena".

    Da idete u EU i da vas tlače tako, da vam vašu imovinu kupuju za bagatelu a vi da postajete njihovi robovi i prosjačite? Pa zar vam ništa ne govori najezda jadnih izbjeglica iz Egipta i Sirije, to ste vidjeli ovih prethodnih mjeseci i još i danas gledate. To je borba za tuđu imovinu i prirodno bogatstvo u kome učestvuje i vaša vodilja Turska.

    To što su vaši sunarodnici opeljali prvo imovinu Srba sa prostora Federacije, pa onda sva preduzeća koja su zapšljavala ogroman broj radnika, a sad ni preduzeća ni radnika, to je vaša zasluga, jer ste glupi. Sada oni uživaju na na Poljinama i drugim mjestima u Federaciji i u Turskoj, govoreći vama kako vam je Turska majka koja vas pomaže tako što vas vrbuje da idete u Siriju i Egipat i da ubijate nedužni narod.
  • eu- 94269 - 27.10.2015 : Milenko Đurić Doboj - best (2)

    EU - Zajednica ravnopravnih država


    U svim svojim dokumentima EU je zajednica ravnopravnih država i o svim bitnim pitanjima odlučuju konsenzusom svih članica. To je na papiru a da vidimo kako to izgleda u praksi.

    Evo čitam u novinama da EU treba da sklopi SSP sa Kosovom. I tek sada mi ništa nije jasno. Kosovo ne priznaju UN, a ni pet država EU pa se postavlja logično pitanje ko ustvari vlada sa EU. Da li je to zajednica ravnopravnih država? Ja mislim da nije i da joj se polako, ali sigurno, bliži kraj.

    U ovoj migrantskoj krizi izgubili su kompas. Ne znaju šta da rade i pokazuju praktično svu slabost institucija EU. U bogatoj Švajcarskoj na izborima pobjeđuje stranka koja je protiv prijema migranata i slabljenje veza sa EU, u Poljskoj takođe pobjeđuje stranka koja bi mnogo toga preispitivala oko EU. Stav francuskih desničara koji su u ekspanziji je poznat, a veliko je pitanje i hoće li Velika Britanija izaći iz EU. Ja mislim da hoće pošto više ne igra glavnu ulogu. Možda ostane ako neko odluči iz centera moći da oslabi Njemačku. U mnogim državama iz komunističkog bloka koje su poslije pada SSSR potrčale u pravcu EU počinje da se razmišlja šta su to dobili ulaskom u EU.

    Narodski rečeno, ja još nisam čuo za slučaj da negdje bogat i siromašan žive u skladnoj zajednici. Moj stav po pitanju EU je jasan: ja mislim da je to tvorevina koja je nastala po diktatu bogatih ljudi a u svojoj suštini je sofisticirani neokolonijalizam.

    A sada da se preselimo na teren Zapadnog Balkana, kako ga nazivaju iz EU, a gdje se nalaze zemlje u čekanju na "svijetlu budućnost". Ovdje se ulaže ogroman novac u propagandu, putem raznih medija a sve sa krajnjim ciljem da stanovništvu isperu mozak i da povjeruje u obećanu zemlju. Da li ste čuli nekog političara sa ovih prostora da govori o lošim stranama EU. Niste i nećete čuti jer bi odmah bili diskvalifikovani. Njihova je priča da nas u procesu evrointegracija čekaju srestva iz pristupnih fondova i ubrzan ekonomski razvoj. Niko vam od njih neće reći koliko su odavde novca iznijele strane banke kroz enormno visoke kamate pošto bi se pokazalo da su puno više uzeli nego što nam vraćaju. Političari će i dalje raditi svoj posao a ja mladim ljudima savjetujem da putuju u Bugarsku, Rumuniju, Mađarsku i ostale države iz bivšeg komunističkog bloka i da razgovaraju sa običnim ljudima jer samo na taj način mogu doći do prave spoznaje o vrijednostima EU.

    Idi na stranu - |1|2|