fix
Logo
fix
Nalazite se na Sokolac-CRKVINE
Za dodavanje novih poruka na ovu stranicu kliknite ovdje
Za pregled svih najnovijih poruka kliknete ovdje

crkvine- 86035 - 23.07.2013 : Zeljko Tomic Sokolac - best (0)

Na Glasincu otkrivena crkva iz vremena prije dolaska Turaka na Balkan


Mnogi od vas će se prisjetiti mog članka "Pakao prešao preko Crkvina" koji sam objavio prije nekoliko godina, a u kome pozivam sve organe BiH da ustanu u zaštitu stećaka i temelja nekadašnje crkve iz vremena prije Turaka. Originalni tekst ovoga članka možete pročitati ako odete na stranicu "Crkvine" - kliknete na link u gornjem lijevom uglu ovoga članka.

Bez imalo ljutnje primjećujem da je autor ovoga članka, koji je na ovu stranicu postavio Mihajlo Danilović, koristio moje tekstove sa ovoga portala, jer sam ja prvi iznio neke podatke koji su do sada samo meni bili dostupni, poput onog is Dubrovačkih spisa, do kojeg sam sasvim slučajno došao. Autor članka je nepravilno citirao jedan od mojih podataka - na crkvinama se nije naplaćivala nikakva putarina već carina. Naime, u to vrijeme područje Bosne je bilo razbijeno na niz malih srpskih državica (kneževina) i svaka od njih je imala svoj srebreni novac i carinu. Trgovina se odvijala na mjestima poput Crkvina. Po meni, trgovački centar tog vremena se nalazio odmah pored puta, ispod brda na kome se nalazila pravoslavna crkva na Crkvinama.

Pohvalno je i to što su sokolačke vlasti odlučile da stanu u zaštitu ovoga najznačajnijeg istorijskog spomenika na Glasincu, čija je vrijednost neprocjenjiva. Sem stećaka i temelja crkve, ima tu još mnogo onoga što bi se moglo pripisati ovom izuzetnom spomeniku kulture.

Svi podaci navedeni u ovome članku su bili već dugo vremena poznati meni, ali i narodu Glasinca, tako da se ne radi ni o kakvom otkriću. Čak i običan laik može da ustanovi sve ove činjenice, čak i bez ašova i lopate. Jedan značajan podatak nije iznesen na ovome mjestu: ispod stepenica, na ulazu u crkvu, nalazila se jedna mala "jazbina" nešto veća od jednog kubnog metra. U njemu su sveštenici crkve krili svoje dragocjenosti od pljačkaša i osvajača, prije svega žito i hranu. To mjesto je bilo jako dobro uočljivo prije nekoliko godina, ali ga je u potpunosti uništio bager, koji je iskrčio trasu preko Crkvina.

Takođe je pohvalno i to da se odustalo od gradnje crkve na temeiljima ove stare. Možda jednog dana, kada dođu bolja vremena, obnovimo istu, onakvu kakva je izgrađena prije mnogo godina, možda čak i u 11. vijeku.

Žalosno je i to što Sokolac nema svoj muzej pa će svi pronađeni predmeti otići u Doboj!

Tokom arheoloških istraživanja, koja su počela 1. jula na lokalitetu Crkvina u Glasinačkom polju kod Sokoca, otkriveno je više detalja o srednjovjekovnoj crkvi koja je postojala na ovom lokalitetu prije dolaska Turaka.

Istraživanja finansira opština Sokolac, s ciljem da se zaštite ostaci temelja te crkve i dijelovi nekropole stećaka, koja se, takođe, nalazi na lokalitetu Crkvina, uzvišenju pored magistralnog puta Podromanija - Rogatica.

Otkrili smo temelje crkve, koja je građena krajem 14. i početkom 15. vijeka. Interesantno je da smo pronašli ulomke fresaka, što znači da je crkva bila freskopisana. Građena je od sedre i kamena, a imala je drveni krov. Oko crkve su grobnice, koje su uklesavane u "živu stijenu", a pokojnici su polagani u drvene sanduke. Od priloga našli smo srebreni dubrovački novac, a u jednoj grobnici i ostatke zlatoveza i tkanine, rekao Aleksandar Jašarević, kustos arheolog Muzeja u Doboju, koji, zajedno sa Snježanom Antić, arheologom Muzeja Semberije, radi na istraživanju u Glasinačkom polju.

Lokalitet u Glasinačkom polju, na kome se vrše arheološka istraživanja, danas su posjetili načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica i sokolački sveštenik Zlatko Bogdanović, kako bi se na licu mjesta upoznali sa tokom radova.

Postojala je inicijativa 2008. godine da se na ovim temeljima gradi crkva. Nažalost, bilo je i onih koji su se neodgovorno odnosili prema ovom značajnom dijelu našeg kulturnog nasljeđa i izazvali oštećenja ovih spomenika. Odlučili smo da, uprkos našim skromnim mogućnostima, finansiramo ovo istraživanje i da zaštitimo ovaj vrijedan arheološki lokalitet. Cilj nam je da ove godine konzerviramo temelje crkve, a potom bi pristupili i izradi projekta za njenu obnovu. Vjerujem da će ovo biti značajna turistička destinacija u opštini Sokolac. Naravno, u realizaciji tog projekta očekujem podršku ljudi dobre volje i Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa, kao i pomoć međunarodnih organizacija. Želim da se zahvalim mladim arheolozima koji vrše ovo istraživanje, kao i zavodu koji je dao saglasnost za ove radove, rekao je načelnik Bjelica.

Sveštenik Zlatko Bogdanović podsjetio je da u sjećanju srpskog naroda posebno mjesto zauzimaju crkve i manastiri koji su porušeni i nestali.

Narod se sa pijetetom okupljao na crkvištima, palio svijeće na tim mjestima, čuvajući svoju duhovnost. Na nekim od tih mjesta su, čak, služena i bogosluženja. Došlo je vrijeme da se te svetinje obnavljaju. Narod je znao za postojanje i ove crkve, dolazio ovdje i Bogu se molio, gajeći nadu da će ona biti obnovljena i da će sa ovog uzvišenja u Glasinačkom polju da šalje blagoslov prema glasinačkim selima i putnicima koji budu ovuda prolazili, vršeći tako svoju duhovnu misiju, istakao je sveštenik Bogdanović.

Arheološko istraživanje u Glasinačkom polju trajaće do 31. jula. Planirano je da, nakon toga, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, u saradnji sa arheolozima, preduzme sve što je potrebno kako bi se zaštitili, kako temelji srednjevjekovne crkve na Glasincu, tako i velika nekropola stećaka na ovom lokalitetu.

Zanimljivo je da se za postojanje srednjovjekovne crkve, na čijim temeljima se, ovih dana, vrše arheološka istraživanja, veže i porijeklo imena Glasinac. Naime, u jednom od dubrovačkih spisa, navedeno je da je neki dubrovački trgovac trebalo da prebaci robu "do crkve na glasu", gdje se naplaćivala putarina. I tako je, prema tom tumačenju, po "crkvi na glasu", ova visoravan dobila ime Glasinac.
crkvine- 23180 - 01.01.2010 : Lambros Zapadna Srbija, Sokolac - best (0)

O iskrivljenoj istoriji


Slažem se sa tvojim mišljenjem da muzej arheološki treba napraviti na Glasincu, ali ne treba zaboraviti da je muzej u Sarajevu osnovao Benjamin Kalaj koji je htio da napravi naciju Bošnjaka, i to što je on pisao o Glasincu treba dobro provjeriti (austrijska je to protuva).

Ne pisah je o isrivljenoj istoriji Glasinca, nego uopšte srpskoj. Ne mogu ja izmjeniti jednim tekstom nečije mišljenje koje je formirao desetinama godina, niti mi pada na pamet. Nego najbolje je da mi iznosimo svoja saznanja pa neka čitalac prosudi kako zna.

U odgovoru na moje pisanje o "O iskrivljenoj istoriji" kritikovali ste me da sam vam napisao da nisam dobro pročitao ono što ste napisali, ali ne bih ja tako rekao.

U petom pasusu napisali ste: ".. ova tematika nije obrađena u našoj istoriji, pa tako i nema nikakvog dokaza da je crkva bila pravoslavna".

Grci nikada nisu na nas proširili hrišćanstvo, može biti samo obratno, napisaću članak i o tome.

Nisam pisao kako su nastali "Sloveni" već da oni ne postoje, da je to germanska konstrukcija. Naravno od uvijek se radilo o Srbima.

Najstariji jezik na svijetu nije "Sanskrit". Sanskrit nikada nije ni postojao, već je to izmišljena kategorija. Nijemac, Franc Bop je 1816. god. Nazvao arijski jezik sanskritskim (što na arijskom znači "lijepo složen") i takva konstrukcija se održala do danas u istoriji i lingvistici, naravno, bez ikakvog osnova.

Srbi (Sloveni) su oduvijek bili na ovim prostorima i nikada nisu došli sa nekim Avarima.

Pa ste napisali: "Mi Arijevce nazivamo Nijemcima, ali ih Englezi zovu Germani". Ma Arijci su srpsko pleme, a Germani sami sebe nastoje takvima proizvesti, a i oni su mješavina - dokazi slijede.

Kada je riječ o toponimu "Megara" navešću nekoliko primjera: pećina u Preslici (zapadna strana Bjelašnice); pećina i potok kod Donjeg Rakovca - Maglaj; pećina blizu Podgorice; pećina kod Arilja; korito i pećina u Jajcu; kod Doboja " selo Brezici, zatim Megara grad u centralnoj Grčkoj (pored onoga o kome je bilo riječi), Megara naselje na obali Sicilije - sjeverno od Sirakuze, Megari grad u Estoniji-na granici prema Rusiji.

RE: O iskrivljenoj istoriji



Poštovani,

kao prvo, moram da ti priznam da tvoje istorijske komentare jako cijenim i jako mi je drago kada naletim na njih. Vjerovatno ti je istorija profesija, ili si pak neki sveštenik koji istu proučava od srca.

Međutim, zamolio bih te da se ne hvataš za nebitne detalje u mojoj diskusiji jer za to nema potrebe. Primjera radi, u mom prethodnom članku sam upotrebio izraz "Arijevci", koji upotrebljavam samo u izuzetnim i sarkastičnim situacijama sa aluzijom na "arijevsku rasu", i jedina svrha njihovog pomena bila je da istaknem da jedan te isti narod može imati više imena, u čemu se ti slažeš.

Još jednom te molim da ne "razvodnjavaš" i nadam se da na ovom mjestu nećeš početi pisati i o njemačkoj istoriji.

Absolutno je netačno da je Sanskrit izmišljen 1816. godine, kako ti tvrdiš. Gramatiku klasičnog Sanskrita napisao je Panini ( Pāṇini ) još u 4. vijeku prije naše ere. Međutim, ovaj jezik je mnogo stariji, i osnova je za grčki, latinski, za gotovo sve moderne evropske jezike, ali i za neke od zvaničnih indijskih jezika (Tamil, Telugu i Kannada). Ovaj drugi ("Telugu") govori i jedna moja prijateljica, inače rođena u Indiji, gdje je i završila informatiku. Ona zna jako puno o Sanskritu, i sa njom veoma često diskutujem na ovu temu, tako da mogu reći za sebe da sam jako dobro "potkovan" u ovoj oblasti.

Umjesto naziva "indo-evropski jezici", ja bih radije upotrebio naziv "indo-arijanski jeziki" jezici, ali se ovaj naziv izbjegava zbog toga što ga je Hitlerovska ideologija uprljala. Ali da se mi vratimo na riječ "megara". Ja ti obećajem da ću provjeriti sve tvoje navode o nazivima mjesta, pešina itd. Bilo bi dobro da potvrdiš da se svi, gore nabrojane topografske lokacije, doista zovu "megara" a ne nešto poput "megra", "megura", "megira" ili slično. Jer ako je tako, to ne znači da im je i porijeklo isto. Jer, ako koristimo ovu analogiju i riječi "magyar" i "Maguar" su takođe nastale od riječi "megara". Inače, u prevodu na srpski ove riječi znače "Mađar" i "Mađarska" - naravno na jeziku kojim govori žena koja mi radi knjigovodstvo - ona je Mađarica.

U vezi onog tvoga grada u Estoniji - već sam provjerio. Ispod ti navodim sve estonijske gradove: jedino prva dva imaju preko sto hiljada, dok ovaj na dnu ima manje od hiljadu. Tvoje "Megare" nisam mogao da nađem, kao ni za "Megaru" grad na Glasincu, za koju ti tvrdiš da je postojala a ja kažem da je postojala samo crkva "Megara".

Moj komentar da "... nema nikakvog dokaza da je crkva bila pravoslavna" je napisan sa razlogom i on znači da u istoriji nigdje nisam pročitao da je crkva pod Megarom bila pravoslavna. To ne znači da nije pravoslavna, nego da se niko nije potrudio da dokaže da JESTE bila pravoslavna. Ja to upravo činim u svome pisanju, tj. upućujem da je ime crkve grčko, a možda čak posvećeno i nekoj grčkoj boginji. Ja sa ponosom odlazim i u grčku pravoslavnu crkvu, kao i u srpsku pravoslavnu crkvu, pa za mene dokaz da je crkva bila "grčka" nije uvredljiv, nego samo isključuje mogućnost da je bila rimokatolička.

Evo ti i spisak svih estonijskih gradova vrijednih pomena, jer Estonija je mala zemlja. Izvini što su na njihovom jeziku, ali čitaju se po latinski, tj. vrlo slično srpskom jeziku.

"Tallinn, Tartu, Narva, Kohtla-Jarve, Parnu, Viljandi, Rakvere, Sillamae, Maardu, Kuressaare, Voru, Valga, Haapsalu, Johvi, Paide, Keila, Kivioli, Tapa, Polva, Jogeva, Turi, Elva, Rapla, Saue, Poltsamaa, Saku, Paldiski, Laagri, Sindi, Kunda, Kardla, Rummu, Loksa, Kohila, Kehra, Torva, Marjamaa, Rapina, Narva-Joesuu, Tamsalu, Juri, Vandra, Kadrina, Toila, Kose, Loo, Kilingi-Nomme, Tabasalu, Vaike-Maarja, Otepaa, Haabneeme, Paikuse, Karksi-Nuia, Pussi, Aseri, Arukula, Viimsi, Mustvee, Kehtna, Vohma, Noo, Jarvakandi, Vana-Antsla, Lihula, Audru, Abja-Paluoja, Someru, Parnu-Jaagupi, Viiratsi, Raasiku, Koeru, Suure-Jaani, Kuusalu, Haljala, Kallaste, Turba, Moisakula, Kohtla-Nomme, Puhja, Uuemoisa, Orissaare, Sauga, Tabivere, Riisipere, Jarva-Jaani, Ulenurme, Voka, Rakke, Sarevere, Vinni, Vaida, Tootsi, Taebla, Karla, Klooga, Kose-Uuemoisa, Palivere, Aravete, Kiili, Lagedi.
crkvine- 23150 - 28.12.2009 : Lambros Sokolac - best (0)

O iskrivljenoj istoriji


Ovdje ću navesti par činjenica koje ne idu u prilog tezi da je crkva na Crkvinama podignuta od strane Grka, da nije pravoslavna, da je tu bio neki drugi narod itd.

Pojam "Vizantija" je pežurativni naziv nastao u 18. v. na Zapadu, po mjestu sela Vizant na kome je podignut Konstantinopolj. Do tada ni u jednoj istorijskoj literaturi se ne upotrebljava termin "Vizantija" nego Romeja (Istočno Rimsko Carstvo). Teritorija današnje Bosne nikada nije pripadala Romeji, tako da nije taj čovjek mogao da da ime crkvi po svom gradu.

Srbi kao narod imaju u zadnjih 4500 godina preko 750 imena. Svi ti Pelazi, Rašani, Iliri, Medi, Geti, Daki, Stribali (Grci ih zovu Tribali), su kao danas Šumadinci, Hercegovci, Ličani, Crnogorci, Krajišnici itd. Sva ova brojna imena za Srbe postoje do 452. g. a odonda postoji jedno jedino SLOVENI, to nije ime za narod, takav narod nikada nije postojao. Postojalo je jedno getsko pleme koje se zvalo Sloveni za Iljmenskom jezeru, i sagradili grad Novogorod koji je postao stoni grad Rusije. Nijemci uvode to ime da bi se ukinulo srpsko ime. Od tada postoji jedno jedino ime za Srbe, a to je Sloveni. Ni danas ne postoji narod koji se zove Sloveni, to je zbirno ime za Ruse, Slovake, Poljake, Čehe, Srbe...

Lesandar Karanović (Aleksandar Veliki) je treći čovjek iz srpskog (danas uvriježeno slovenskog) naroda koji je išao u pohod iz srpskih zemalja u Indiju. Prije njega je to uradio vojvoda koji se među srbljem zvao Serbo Makeridov (bog Sorbon), a Grci su ga preimenovali u Herakles, a Rimljani u Herkules. I ako mu je Megara bila žena, Grci je nisu mogli slaviti kao svoju božicu, jer oni tada nisu ni bili došli na na Helm (Balkan). Megara na staro-srpskom (slovenskom) "mega-međa' znači što i danas i te "megare" su rasprostranjene širom "slovenskih" zemalja. Grad Megaru su podigli Pelazi (srpsko pleme).

Najstarija azbuka potiče iz 4. milenijuma s. e. , pronađena u Vinči, i od te azbuke koja je isto imala oko 30-ak znakova, u današnjoj našoj se upotrebljavaju 22 identična takva znaka. Navodno su Ćirilo i njegovi učenici izmislili to pismo oko 900-te god. , koje je kasnije nazvano "ćirilica" (5 milenijuma poslije! ? , Ćirilo (Konstantin) i Metodije nikada nisu boravili na prostoru Srbije). Evo kako je nastala ćirilica: sve do 16. v. ono što se danas zove glagoljica zvlo se kirilovka. U 16. v. poduticajem naročito Rusije "srbica" (pismo pronađeno u Vinči) se naziva kirilovka, a ono se zove glagoljica. Nezna se tačno da li je glagoljica postojala ili nije, ali
Ćirilo i Metodije su upotrebljavali glagoljicu zato se po njima i zvala Kirilovka sve do 16. v. A SANU za sada ovu činjenicu neće prihvatiti jer predsjedavajući i nekolicina u Akademiji su iz reda jezuita (nepotrebno je dalje objašnjavati).

Dvostrane sjekire pronađene na Glasincu i šljemovi su, srpski, ta sjekira se nazivala "labrisa" i bila je obilježje boga Sorbone, a šljemovi su beretka i tzv. frigijski šljem (Frigi je srpsko pleme).

Sve ovo možete naći na www.nsprogram. org/forum, pa kada se registrujete na rubriku AKTIVIZAM pa onda na MULTIMEDIJA pa JOVAN DERETIĆ i tu ćete naći video predavanja iz istorije i knjige.

P. S. Pisao bih o grbu srpskom ali ne znam kako da postavim ovdje sliku sa tekstom (kao onu sa šljemovima).
crkvine- 23072 - 19.12.2009 : Romanija Sokolac Sokolac - best (0)

Nove crkve


Ristović je htio, kada je na Crkvini iskopao zemlju, a za koju nije obavjestio vlast, da razore zemlju za temelje crkava kod Megare, na Stjenicama, u Ćavarinama i u Podromaniji.
crkvine- 23066 - 18.12.2009 : Cica jovo Sokolac - best (0)

Crkvine


Postovani Željko!

Mada te mnogi u ovom gradu ne vole, ipak da ti kažem da si mnogo realan i pošten. Na tvom sajtu se samo iznosi istina, a kome to smeta šta se tu može! U potpunosti te podržavam a pogotovo članak o Crkvinama, svaka ti čast kako to obrazlažeš. Samo, ja ću da još dodam, da je u pitanju čovek bahatog ponašanja, štetočina, neobrazovano mile, ne znam kako više da ga nazovem tj. Ristović Velemir odgovoran za sve. Taj što može uništiti ne može cela čaršija.

A što se tiče vlasti izvršne i zakonodavne isti su kao i ovaj što ga spominjem.

Čiča Jovo,
nisam siguran da li da ovaj tvoj komentar shvatim kao kompliment ili kritiku, pa ti se neću na njemu zahvaliti. Umjesto komentara evo ti jedne prikladne misli, autor je Aleksa Šantić.

"Veleumni i prosti ljudi sliče: njima se istina otkriva; veleunmi ljudi je dokuče umom, a prosti srcem, ljubavlju. Srednji ljudi, nikakvi ljudi! "

Nemoj da se mučiš i razmišljaš u koju grupu ljudi ja pripadam! Sve što radim ja radim od srca i ne razmišljam o tome da li će me neko zbog toga voljeti ili mrziti. Šta se tu može, ja sam ipak samo jedan obični gorštak sa Romanije! Život me je mnogo promjenio ali Romaniju iz mene nije uspio da istjera.
crkvine- 23065 - 17.12.2009 : Romanija Sokolac Sokolac - best (0)

Crkva na Crkvini


Razoravanje zemljišta na Crkvini, početkom rane jeseni, iznenadilo je sve Sokočane. Mnogi su otišli na lice mjesta i raspitali se šta je uzrok iskopina. Organizator i inicijator pomenutih radnji je Ristović Velemir, uz saglasnost Mitropolije dabrobosanske, angažovao je bager pod sponzorstvom mesara Zekovića iz Beograda i odradio zemljane radove za temelje buduće crkve.

Crkva, koja treba da se izgradi na starim temeljima, biće okruglog oblika i nevelikih dimenzija, kakva je nekada i bila. Radovi na izgradnji treba da počnu na proljeće. Sredstva za izgranju prikupljaće se od donatora i naroda.

Možda je ovo prilika da se stupi u kontakt sa Mitropolijom i povede se akcija prikupljanja novčanih sredstava za izgradnju crkve na Crkvini.
crkvine- 23063 - 16.12.2009 : Patagon Olovćić Bosna - best (0)

Istorijsko naslijedje


Jako je žalosno gledati ovaj snimak Crkvina. Možeš samo zamisliti koliko oskrnavljenih Crkvina leži po Bosni. Blago, ama kakvo blago? Zbog nekog sitnosopstveničkog interesa pojedinci ili grupno uništavaju ovakva i slična istorijski neprocjenjive vrijednosti, nadajući se da će ispod njih naći ćup zlata i sl.

Pa eto, da se bar to mjesto nakon njihovih arheoloških avantura vrati u prvobitno stanje. Ama jok! Valjda im je ovako ljepše da su oskrnavljeni i razbacani. Jadne duše i još jadniji umovi! Ovakvih slučajeva ima mnogo. Nikada nismo znali niti ćemo znati cijeniti ono što su nam preci ostavili. Rado prihvatamo sve što dolazi sa Zapada a svoje zapostavljamo. I to samo zbog toga da budemo "u trendu" i da odemo u Evropu.

A ne znaju jadne duše da smo mi iz bivše Jugoslavija bili za čitav svijet bili raj na zemlji. Istorijski spomenici koji su govorili o našem nastanku na ovim prostorima, pitke i bistre rijeke, (riječni, planinski, seoski i morski turizam ) je nešto što smo samo mi imali. A da bi to vidjeli i uživali u takvim ljepotama svake godine rijeka stranaca se slivala u Jugu i ostavljala pozamašna sredstva. Bili smo priznati u svijetu. Kakva viza i redovi za vizu tog nije bilo, samo crveni pasoš i sve države su nam bila otvorene.

Elem, dojadio nama takav rahatluk pa hajde da se ispoštuje istorija. Svakih 4O godina obavezna je klaonica na ovim našim prostorima, pa tako i ovaj put. A moglo je drugačije. Otac i sin kad se dijele ne kolju se nego se mirno raziđu, ali šta se tu može kada je nekome trebao rat da ostvari svoje prljave ciljeve. I dobismo ga. Kolji se kolji i na kraju opet niko ne dobi ništa, sem što postasmo jad i bijeda.

Politički nezreli, sa nezaraslim ranama iz rata nametanjem svih odluka visokog predstavnika, zanemarivanjem aneksa 7 i mase drugih aneksa postasmo slijepo crijevo Balkana i Evrope. Uništiše nas, ili još bolje uništismo sami sebe. Pa i poslije tog prokletog rata ne dođe narod pameti. I ono što rat i granate ne uništiše a Dodik i Tihić ne privatizovaše, evo uništava nas obični čovjek. To nad Crkvinama je ono što kažu "kulturološko istorijski genocid".

Počinioci ovog djela bi trebali debelo odgovarati za to. Kažem odgovarati ali kome? Jadna policija se slomi hvatajući kojekakve kriminalce, a sud ih elegantno pusti. Zbog toga se policajci sada osjećaju ko najviši papci, i nemaju volju da to rade. I dok god je ovako narod će uništavati Crkvine i mjesta slična njima tražeći Blago a ne znajući da gleda u njega. Valjda je to zbog ove proklete ekonomske situacije.

Eto šta bi sa piramidom sunca? Da se kojim slučajem našla na koševskom brdu umjesto u Visokom, pitari bi od nje napravili svjetsku atrakciju i uz put dokazali da su se burek i ćevapi pravili i jeli još za vrijeme sarajevskog faraona Hasana III. Svašta ljudi moji! Pozdrav tebi Željko i svim posjetiocima stranice ma gdje da se nalazite.
crkvine- 23062 - 16.12.2009 : Zeljko Tomic Sokolac - best (1)

Pakao prošao preko Crkvina


Jedno od mojih omiljenih lokacija na Glasincu su Crkvine, mjesto na kome se nekada nalazila pravoslavna crkva koja datira još iz vremena prije dolaska Turaka na Balkan. O ovoj crkvi se ne zna mnogo, ali se pretpostavlja se da su Turci uništili prilikom njihovog prodora na ovo područje.

Crkva je bila izgrađena od kamena, mermera i sige, i smatra se da svojom ljepotom nije zaostajala za kosovskim manastirima.

Crkva se prvi put pominje u dubrovačkim spisima, u kojima je jedan trgovac opisao odlazak svoga karavana (sa tačnim podacima o tovaru kojeg je nosio) do "crkve na glasu". Zahvaljujući ovom njegovom spisu danas znamo da je u to vrijeme ova crkva bila jako poznata i da se tu negdje nalazila granica Herceg-bosne. Tu su dolazili dubrovački karavani sa namjerom da trguju sa stanovnicima iz sarajevske kotline. Danas se vjeruje da je Glasnac dobio svoje ime po ovoj "crkvi na glasu". Jer, narodu nije trebalo mnogo vremena da frazu "crkva na glasu" pretvori u "crkvu na Glasincu".

Ipak, za svih ovih 500 godina, otkako je crkva porušena, narod Glasinca istu nije zaboravio. Brdo na kome se ona nalazila i danas se zove "Crkvina", što je narodski naziv za "crkvenu zemlju". Ovo isto područje je poznato i pod nazivom "Megara", pa je moguće da on dolazi od imena crkve, za koju je moguće da je bila posvećena Megari, grčkoj boginji.

Inače, u grčkom jeziku riječ "megara", piše se "μέγαρα", znači palata.

Ne tako davno, još u toku sedamdesetih godina prošlog vijeka Glasinčani su išli na "teferič pod Megarom", što označava lokaciju ispod ovog brda, nedaleko od sela Bjelosavljevići.

Megara je bila Herkulesova žena, ili bolje rečeno majka njegova tri sina. U ovoj tragičnoj priči Megara pokušava da ubije Herkulesa. Ipak, sudbina joj nije bila naklonjena pa pa gubi svoje sinove.

U Grčkoj postoji i grad koji se zove Megara. Danas on ima 23. 032 stanovnika (popis iz 2001. godine), i nije tako slavan kao za vrijeme antičke Grčke. Megara se nalazi u oblasti koja se danas zove Atika. Pominje se još u Peloponeskim ratovima, kada je bila na strani Sparte. Najpoznatiji stanovnik Megare je Vizas (Byzas) koji je osnivač Vizantijskog carstva (latinski Byzantium). Vizas je bio osnivač jednog grada koji se zvao Byzantium. Grad je kasnije promjenio ime u Konstantinopolj. Turci su dugo godina uzaludno pokušavali da ga zauzmu, i pao je u njihove ruke tek 1453. godine. Od tada pa sve do danas, grad ostaje pod turskom vlašću, a 1930. godine ovaj grad je dobio svoje današnje ime - Istambul.

Oko crkve na Crkvinama ("pod Megarom") u Srednjem vijeku je sahranjeno i stotinjak vjernika, pripadnika te crkve. Samo najbogatiji su imali privilegiju da budu sahranjeni ispod stećaka. Veličina i ljepota stećka je bila u direktnoj proporciji sa društvenim statusom pokojnika. Nije poznato zašto su stećci klesani u kamenu teškom i po nekoliko tona, ali se pretpostavlja da je njihova svrha bila da zaštite posmrtne ostatke od vandalizma. Stećci su karakteristični samo za određene dijelove Bosne i Hercegovine i nema ih više nigdje u svijetu pa sa pravom može reći da su oni naša jedina originalna kulturna baština!

Sokolac, arheolosko nalaziste Crkvine vandali kopali bagerom

Zbog toga me je do bola dirnula ova fotografija, koju mi je poslao jedan pošteni Sokočanin, a sa koje se očigledno vidi da je neki idiot bagerom prošao kroz ovu arheološku lokaciju sa namjerom da pronađe "zakopano blago". Da je ovaj vandal kojim slučajem imao bar dvojku iz Istorije, mogao bi da zna da ispod stećaka nikada nije ni pronađeno išta drugo sem kostiju.

Predmete od kulturno-istorijske vrijednosti, tj. "blago" je na Glasincu moguće naći samo u grobovima jednog drugog naroda, koji se zvao Autarijati i pripadao je Ilirima. Autarijati su živjeli u vremenu između 2500 godine p. n. e. pa sve do 250. godine prije rođenja Isusa Hrista. Koliko je meni poznato na Crkvinama nije bilo ilirskih grobova, jer su u Srednjem vijeku naši preci poštovali mrtve pa svoje mrtve nisu kopali u tuđe grobove.

Ovo je samo jedna od niza akcija sumanutih vandala, koji uništavaju sve ono što je lijepo na Glasincu u nadi da će doći do lake zarade.

Obraćam se svim stanovnicima Glasinca, a i šire, da najoštrije osude ovaj postupak, kao i da pokrenu neku akciju u Zajedničkim organima ili u nekoj od institucija Bosne i Hercegovine, koje se bave zaštitom kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Očigledno je da sokolačka vlast, a samim time i sokolačka policija, ne preduzima ništa po ovom pitanju.

Ploče koje je bager iskopao je temelj spomenika koji su austro-ugari podigli u čast bitke u Šenkovićima, u kojoj su se, septembra 1878. godine, pobunjenici suprostavili okupaciji Bosne i Hercegovine od strane austro-ugarskog okupatora.

***

I UNPROFOR se uključio u pljačku kulturne imovine Glasinca! Prije osam godina, oni su sa Glasinca odnijeli i "Švabin grob", spomenik nekom njemačkom majoru iz bogate porodice, koji je ukrašavao jednu lokaciju u blizini Ćavarina. UNPROFOR-ci su u više navrata viđeni na tom mjestu, a onda su jednoga dana došli sa kamionom i dizalicom, natovarili taj spomenik i on je zauvjek nestao u nepoznatom pravcu.

Mještani Čitluka i Ćavarina su dobro upoznati sa ovom krađom (a možda i prodajom od strane SDS-a).
crkvine- 14801 - 22.09.2007 : Zeljko Tomic Sokolac - best (0)

Crkvine - stećci i groblje


Pogled preko srednjovjekovnog groblja na ono sadašnje, novo groblje. O Crkvinama, jednom od najznačajnijih srednjovjekovnih nalazišta na Glasincu sam već odavno pisao, a imam namjeru da uskoro pišem mnogo više.

Crkvine

Idi na stranu - |1|2|