fix
Logo
fix
Nalazite se na Forum-Najnoviji
Za dodavanje novih poruka na ovu stranicu kliknite ovdje

vasi_komentari - 9852 - 02.06.2006 : Rade - best (0)

Kralj Tvrtko


Titula kralja Tvrtka je bila "Kralj Srbljem i Bosni, Primorja".

Tvrtko je do 1390. nosio titulu kralja Srba, Bosne, Pomorja i Zapadnih Strana. Iz ove se titule jasno vidi da je vladao samo nad jednim narodom, Srbima. Kada je Tvrtko osvojio dijelove Hrvatske njegova je titula promijenjena 1390, u kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja. Kada je osvojio teritorije drugog naroda (Hrvata) promijenio je titulu i u njoj nije bilo etničke odrednice "kralj Srbljem", zato što Srbi nisu više jedini narod kojim on vlada, već su sada to i Hrvati.

Iz ovoga se jasno vidi koliko je Tvrtko bio svjestan da je Srbin i da u Bosni žive Srbi, jer dok je vladao samo Bosnom i dijelovima Raške i Primorja bio je kralj Srba. Kada je Bosna poslije Tvrtka izgubila dijelove Hrvatske koje je osvojila, sledeći bosanski vladari vraćaju titulu kralj Srba, jer više ne vladaju Hrvatskom i sada ponovo vladaju samo Srbima. To sve govori koliko su oni bili svjesni da su Srbi.

Svi bosanski kraljevi sebe zovu "Kralj Srba" što je jedina etnička odrednica u intitulaciji. Oni, naravno, jesu bili kraljevi Bosne, ali su Bosnu navodili kao teritoriju, kao i ostale teritorije koje su ređali u nastavku. Ne pominju niti jedan drugi narod kojim vladaju osim Srbima, a Tvrtko i ostali pominju svoje praroditelje srpske u poveljama. Takođe su zvali svoje stanovništvo Srbljima i bosanski banovi, prije kraljevine i prije proširivanja Bosne na dio teritorije Raške. Inače, Tvrtko je državu Nemanjića zvao Raškom, jer je to i jedini naziv te zemlje koju danas zovemo Srbijom.

Povelja Dubrovčanima iz 1189. godine

Ova povelja Bana Kulina iz 1189 predstavlja prvi sačuvani bosanski dokument i prvi pomen slovenskog imena grada Dubrovnika (Epidaurum, id est Ragusium, na tal. : Ragusa). Godinu dana prije pisanja ove povelje Rimski papa šalje 1188, dubrovačkom nadbiskupu plašt i potvrđuje stara prava dubrovačke crkve. U pismu pominje srpsku Bosnu: "regnum Servilie, quod est Bosna" (srpska kraljevina koja je Bosna). To je bilo vrijeme bana Kulina.
Povelja Bana Kulina (29. 8. 1189)
1 Fol. 49v - 53r (Cod. slav. 12 Bibl. Vatic. ), v. sn. XIII i "Slovo" 9-10.
2 Prema tzv. lenjingradskom (izvornom) primjerku.

ili u prevodu na moderan srpski:

U ime Oca i Sina i Svetoga Duha!

Ja ban bosanski Kulin prisezaju (iskazuje) vama kneže Krvašu i svima dubrovčanima pravi prijatelj biti vam od sada do vijeka i pravicu držati s vama i pravu vjeru dokle sam živ. Svi dubrovčani koji hode po mojemu vladaniju trgovaće gdje koji hoće, konači će gdje se koji nađe s pravom vjerom i pravim srcem bez ikakvog zla... ("razvje što mi kto, da svojev volov poklon", ovdje mi nije jasna konstrukcija radi se o darivanju stoke)... da im ne bude od mojih častnika sile i dokle u mene budu dat imat svet i pomoć kako i sebi koliko mogu bez zle pomisli tako mi Bog pomogao i sveto Evangelie

Ja Radoje, dijak bana pisah cijelu knjigu banovu povelju od rođenja Hristova hiljadu i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca avgusta u dvadeset i devetri dan otsječenije glave Jovana Krstitelja.


Bosanski vladari su sebe nazivali Srbima, kao što su Srbljem nazivali i svoje stanovništvo.

Tvrtko Kotromanić se krunisao za kralja Srba, Bosne, Pomorja i Zapadnih strana na grobu Svetog Save u manastiru Mileševa. Da bi istakao jednorodnost dinastije Nemanića i Kotromanića, tvrtko stavlja ispred svog krštenog imena i ime Stefan, što znači "vjenčani" (onaj koji je krunisan). U ovoj povelji Tvrtkovo ime Stefan se istice veoma često (pogledati recimo posljednju riječ u prvom redu), kao što se u povlji često ističe srpska zemlja ili Srblje kao jedina etnička odrednica. Na primjer u petom redu Tvrtko jasno ističe porijeklo "roditelja moji gospode srpske". Isto tako, na dnu povelje, na desnoj strani, je ogromnim slovima istaknuto, na prvom mjestu - kralj Srba.

Kao izvor vidi povelje srednjovijekovnih vladara koje su mikrofilmovane sa originala i čuvaju se u Dubrovačkom arhivu, a pogledaj i povelju bosanskog bana Ninoslava.




Idi na stranu - |listaj dalje|