fix
Logo
fix
Nalazite se na Forum-Najnoviji
Za dodavanje novih poruka na ovu stranicu kliknite ovdje

kultura_komentari - 93865 - 20.10.2015 : Malislatki - best (2)

Bosanski rečnik: Srbi su đikani i genetski četnici


Politika, 20. oktobar 2015.

U rečniku koji je preporučen u školama u Federaciji BiH "đikan" se tumači kao "seljačina, neotesani mladić, obično pravoslavac brđanin, stočar, čobanin, bosanski pravoslavac četničkog porekla


BANjALUKA/SARAJEVO Školski rečnik bosanskog jezika autora Džavada Jahića, preporučen kao literatura u školama i na fakultetima Federacije Bosne i Hercegovine, obiluje pogrdnim izrazima na račun Srba i pravoslavaca za koje se koriste izrazi poput "đikani" i "genetski četnici".

Školski rečnik koristi se u FBiH, ali i u školama u Republici Srspkoj koje imaju nacionalnu grupu predmeta po planu i programu Unsko-sanskog, Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona.

U njemu se, prenosi "Euro Blic", "đikan" tumači se kao "seljačina, neotesani mladić, obično pravoslavac brđanin, stočar, čobanin, bosanski pravoslavac četničkog porekla koji je genetski četnik", uz navođenje primera "poklaše nas đikani".

Tumačenje reči "balvangrad" pežorativno je predstavljeno za naselja poput Sokoca, Han Pijeska, Pala i Rogatice, a pridev "balvangradski" koristi se za mentalitet, pa se tako opisuje kao "sirov, dinarski, uglavnom onaj pravoslavni ruralni u Bosni".

Između ostalog u rečniku nema reči "ustaša", dok "četnik" nije predstavljen kao pripadnik pokreta već "srpske vojske koja je kroz istoriju počinila velike zločine nad bošnjačkim stanovništvom".

Rečnik "četnikušu" tumači kao "pripadnicu srpske vojske", ali i "Srpkinju u Bosni sklonu nacionalnoj mržnji i netrpeljivosti".

Inaće, dok je u rećniku srpskog jezika reć "džihad" predstavljena kao islamski verski rat, u Jahićevom rećniku to je "rat za odbranu vere".

Niz je primera za pogrdne izraze na raćun Srba, a profesor na katedri za srpski jezik na banjalućkom Filozofskom fakultetu Mirjana Vlaisavljević objašnjava da se "rećnik ne pravi preko kolena", već da u njegovom radu ućestvuju brojni saradnici koji su, najverovatnije, dobili smernice za ovakvo definisanje rećnika.

  • "Ovako otrovno štivo, sa ratno-huškaćkom retorikom, godi samo otrovnom uhu. Sigurna sam da bošnjaćki narod ovo nije zaslužio, a pitam se gde bi stigli kada bi i Srbi na ovakav naćin napisali školski rećnik", navodi Vlaisavljević.

    Direktor Republićkog pedagoškog zavoda Predrag Damjanović podseća da su se predstavnici entitetskih ministarstava prosvete još pre desetak godina dogovorili da će izbaciti iz literature uvredljive sadržaje što je, kako kaže, Republika Srpska i ućinila.

    Prema mišljenju lingviste Miloša Kovaćevića, prenosi Radiotelevizija Republike Srpske, rećnik pokazuje da se u školstvu na sistematski naćin širi mržnja.

    Kovaćević navodi da je u odnosu "bosanskih" lingvista i istorićara poznat svojevrstan govor mržnje prema Srbima i da se na taj naćin "povampiruje govor o Srbima iz vremena Ante Starćevića, kada su se u odrednicama vezanim za Srbe birale najpogrdnije reći".

  • "Ovo što radi Dževad Jahić još je gore, jer umesto odrednica koje podrazumevaju leksićko ili denotativno znaćenje, on navodi konotativno i lićno, kojim hoće da pojedine reći prevede na kolektivno nacionalno bošnjaćko znaćenje", smatra Kovaćević.

    Govoriti o pojedinim pojmovima i vezivati ih za Srbe na taj naćin, ukazuje lingvista, zapravo znaći izazivati mržnju prema njima i ne želeti ih ni kao komšije, a kamoli u istoj državi.


    Izvor: Tanjug objavljeno: 20. 10. 2015.




  • Idi na stranu - |listaj dalje|