fix
Logo
fix
Nalazite se na Forum-Najnoviji
Za dodavanje novih poruka na ovu stranicu kliknite ovdje

prepiska - 92477 - 25.02.2015 : Zlatan Delić Sarajevo - best (1)

Safet Gagula: Od logora do logora


Kad već pričamo o Sokocu - treba spomenuti i prilično poznatog Safeta Gagulu prijeratnog profesora istorije sa Sokoca koji je napisao jednu jako poznatu knjigu u Sarajevu, a koja se zove Od logora do logora i koja se nalazi u svakoj školi u Sarajevu, pa i diljem svijeta po institutima i bibliotekama, gdje je on iznio svoje viđenje svoga 13 mjesečnog zarobljeništva.

U knjizi profesor proziva veći broj sokolačkih Srba poimenice, a bio je i svjedok u Hagu. Ja nisam knjigu pročitao, a i ne poznajem Gagulu, ali po onome što sam na Internetu pročitao, nema on neke velike pohvale za Sokolac i tvrdi da mu se prijeti od strane Srba sa Sokoca i da se nikada nije uspio vratiti u svoj stan na Knežini, gdje živi jedna srpska porodica sada.

U svim recenzijama na Internetu se pominju logori i sabirni centri za muslimane u osnovnoj školi "Slaviša Vajner Čiča", zatvor u Ćavarinama, te logor "Batković" u Bijeljini, i konačno "Kula" gdje je zamijenjen. Posebno spominje masakr u Novoseocima gdje su muslimani izjavili lojalnost Srbima, da bi 21. 09. 1992. bilo pobijeno 45 ljudi u selu.

Uglavnom detaljno opisuje kako je marisan, mučen glađu i žeđu, bez lijekova i doktorske pomoći, i ko je sve i pod kojim okolnostima ubijen.

Sad mene zanima šta Željko misli o ovom čovjeku, onom što piše i generalno kakav je njegov stav prema svemu tome, jer je red da čujemo i drugu stranu.

Safet Gagula: Od logora do logora



kao prvo, sve pohvale za tebe jer si kompletnu mračnu istoriju Sokoca iz Otadžbinsko-odbrambenog rata 1992-1995" uspio da staviš u jedan članak.

Knjigu nisam čitao, ali sam čuo da je prepuna gluposti i političke propaganda. Drugim riječima, njena istorijska vrijednost je zamagljena političkom obojenošću autora, pa mi je pomalo i jasno zašto su baš njega zatvorili.

Ovo ti pišem jer sam upravo sada pogledao jedan duži komentar o ovoj knjizi, koji je objavljen na nekom bošnjačkom sajtu, i vidim da se knjiga više bavi predratnim stanjem u Sokocu nego samim logorima. Izgleda da je autoru manjkalo materijala o logorima pa se previše pozabavio uvodnim događajima.

Ukoliko hoćeš da pročitaš knjigu o pravom logoru, pročitaj onu koju je napisao čovjek koji je kao civil proveo u Tarčinu 1336 dana, a pušten je tek nekoliko mjeseci NAKON potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Silos u Tarčinu bi se već mogao nazvati logor (a ne zatvor) jer je kroz njega u toku rata prošlo oko 550 Srba. Koliko je meni poznato, u Šavarinama je bilo zatvoreno ne više od 50 muslimana.

Sokolac ima veoma mali zatvor, u koji može da stane svega 5 do 6 osoba. Ne znam zbog čega su ti ljudi lišeni slobode, ali sam nakon rata čuo da su držani u podrumu OS "Slaviša Vajner Čiča" do početka školske godine. Nakon toga su prebačeni u bivšu školu u Ćavarinama.

Vjerujem da su uslovi u tom zatvoru bili strašni i nehumani. Ovo govorim i na osnovu svog ličnog iskustva: samo jednom u životu sam bio u Ćavarinama u toj školi i znam da je jako mala, svega par učionica, pa mi sada nije jasno da je tu mogao da bude zatvor. Prozori su slabi, drveni, škola građena nakon 2. svjetskog rata...

U svakom slučaju, drago mi je da je Safet prozvao one "ljude" koji su ga zatvorili, samo se nadam da je naveo prava imena, tj. one koji su stvarno krivi i za te njegove patnje.

Koliko je meni poznato, Opštinski odbor SDS-a je predložio muslimanima da napuste opštinu Sokolac, što su ovi i uradili, tako da na početku rata i nije bilo žrtava. Ja sam puno puta u toku ljeta 1992. godine išao preko Knežine i Bara za Vogošću i znam da je na tom putu bilo dosta muslimanki u dimijama, što znači da su oni još živjeli tamo. Bar je tako bilo do kraja septembra 1992. godine.

Koliko ja znam, jedino su stanovnici Vrbarja, sela u blizini Stjenica, predali oružje i potpisali lojalnost. Zbog toga su oni tamo ostali čitav rat i niko ih nije dirao. U tom selu sam u toku rata bio više puta jer sam tamo imao jednog poznanika, a pokušavao sam da stupim u kontakt sa jednim milicionerom iz Sarajeva koji se prezivao Katica sve zbog razmjene nekih Srba koji su ostali na vašoj strani. Te muslimane NIKO nije dirao, mada sam od njih lično čuo da im je u više navrata sa pašnjaka neko ukrao tele ili kravu. Nije pohvalno, ali svi su ostali živi i čitavi...

Nevoseoci su posebna priča. Ne opravdavam ni jedan zločin i jako mi je žao što za njega nisu odgovarali oni koji su ga počinili. Međutim, treba da znaš da je to selo rak rana sokolačke opštine: njegovi žitelji su u 2. svjetskom ratu ubili na stotine Srba sa Glasinca, među kojima i petnaestak Tomića iz Podromanije. Da bi to bar malo shvatio, pročitaj priču "Malenica" koju sam ja napisao a to možeš uraditi ako klikneš ovdje. O muslimanima iz Nevoseoca se govori i u priči "Na Jovanjdan 1943. godine" koju možeš pročitati ako klikneš ovdje.




Idi na stranu - |listaj dalje|