fix
Logo
fix
Nalazite se na Forum-Najnoviji
Za dodavanje novih poruka na ovu stranicu kliknite ovdje

raspad_juge - 80604 - 15.12.2012 : Zeljko Tomic Sokolac - best (22)

Šta bi bilo da rata u Bosni nije bilo?


  • "Da nije bilo rata Bosna bi danas bila razvijenija od Holandije i Švajcarske!"
  • "Srbi su najveći gubitnici u prethodnom ratu u Bosni!"
  • "Bosna je jako bogata zemlja na čijim resursima bi joj mnogi pozavidjeli!"
  • "Godišnji dohodak po glavi stanovnika bi u Bosni danas bio 30. 000 dolara!"

    Ovo su samo neke od nebuloza koje se mogu veoma često čuti u našim medijima, ali i od posjetioca ovog portala.


  • Neki od vas će pomisliti da je nemoguće predvidjeti šta bi se desilo da se kojim došlo do pucanja Jugoslavije po republičkim šavovima bez oružja i odbrambeno-otadžbinskog rata. Međutim, mislim da u tome griješite jer to za dobrog poznavaoca regiona i država koje su nastale na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, to uopšte nije težak posao.

    Kazahstan

    Za moju analizu ću ovaj put izeti Kazahstan, devetu po veličinu zemlju na svijetu, čija površina je 2. 7 miliona kilometara i leži na dva kontinetna: Evropi i Aziji. Na ovako ogromnom prostoru može se naći sve: ravnice, stepe, tajge, kanjoni, brda, rijeke, jezera, planine pokrivene vječitim snijegom i pustinje u kojima nikada ne pada kiša.

    Sa populacijom od 16. 6 miliona ljudi, Kazahstan spada u 62 zemlju u svijetu. Dominantan narodu u ovoj državi su Kazahstanci, koji sa 63% stanovništva dominiraju nad Rusima, kojih ima svega 23. 7%. Kazahstanci su etnički veoma bliski Turcima, mada genetski nemaju baš mnogo veze sa njima - imaju okruglo lice i izražene jagodične kosti na licu što odmah dovodi na zaključak da oni pripadaju mongolsko-tatarskoj grupi naroda.

    U periodu od 1930. do 1949. godine, u Kazahstan je prisilno iseljeno oko 1.2 miliona stanovnika, uglavnom Armena, Bjelorusa, Bugara, Grka, Jevreja, Tatara, Kurda, Nijemaca, Poljaka, Turaka, Rusa, Ukrajinaca, Čečena...

    Ono što je posebno interesantno za Kazahstan su njegovi prirodni resursi. Do sada je dokazano da Kazahstan ima preko 4 milijarde tona naftnih rezervi i preko 2000 kubnih kilometara prirodnog gasa. Ovo bi moglo da, za svega nekoliko godina, stvrsta Kazahstan u 10 najvećih proizvođača nafte u svijetu. Čak i sada, proizvodnja nafte u Kazahstanu predstavlja 65% državnog izvoza.

    Kada smo već kod nafte, možete pretpostaviti da je ova zemlja od strateškog značaja za Sjedinjene Američke Države, pa su je uvukli u NATO, tačnije partnerstvo za mir. U isto vrijeme, Kazahstan je sa još nekoliko zemalja ušao i u savez sa Rusijom, prije svega zbog ekonomskih razloga oko eksploatacije nafte i zemnog gasa.

    Kazahstan i Bosna: prirodni resursi i standard

    Kazahstan i Bosna imaju izvjesnih sličnosti i u prošlosti. Kazahstanci su najprije bili pod Turcima, pa je njihovo kompletno stanovništvo prešlo na Islam. Nakon toga su došli Rusi jer je njihova carevina u 18. i 19. vijeku pokorila Kazahstan. Kao što znamo, Islam je i u Bosnu došao preko Turaka, pa su i na ovom području, sticajem niza istorijskih okolnosti, muslimani postali većinsko stanovništvo.

    Kazahstan i Bosna imaju dosta sličnosti u sadašnjosti. Obje zemlje su se našle u tranziciji iz socijalizma u kapitalizam. Iako Kazahstan raspolaže sa ogromnim prirodnim potencijalom, prosječna primanja od 300 i 500 evra ne odgovaraju ogromnom prirodnom bogatstvu na kome leži ova zemlja. Profit ostvaren na ovaj način zadržavaju multinacionalne kompanije koje za eksploataciju nafte koriste jako malo lokalnih stanovnika. Nezaposlenost je i u Kazahstanu jako velika. Izgleda da ni najtraženiji prirodni resursi na svijetu, nafta i zemni gas, nisu omogućili pristojne uslove života stanovnicima ove zemlje.

    U isto vrijeme, apsurdno je tvrditi da Bosna i Hercegovina, jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi, raspolaže sa bilo kakvim značajnijim prirodnim resursima, sa izuzetkom električne energije koja je uglavnom skoncentrisana u Republici Srpskoj. Jedina "privredna grana" koja u Bosni funkcioniše jeste emigracija od koje živi bar trećina njenih stanovnika!

    Kazahstan: stanovništvo

    Nakon raspada Sovjetskog Saveza, rusko stanovništvo Kazahstana je ostavljeno na milost i nemilost muslimana, kojih u ovoj zemlji ima oko 70%. Pošto u ovoj državi nije bilo ratnih sukoba, Kazahstan je bar na papiru uspio da očuva multietničnost i toleranciju. U stvarnosti vlada sasvim druga slika: nakon žestokih sukoba Rusa sa Čečenima, ogroman broj izbjeglica iz ove ruske autonomne oblasti je našao svoj novi dom u Kazahstanu. Sa njihovim dolaskom su započeli žestoki obračuni sa ruskim stanovništvom, a posebno su na udaru hrišćanski parovi na ulicama i javnim mjestima. Ovakva situacija stvara nesigurnost kod ruskog stanovništva što vodi njegovom postepenom osipanje.

    Evo još jednog podatka koji govori da Kazahstan vrši pritisak na postepeno iseljavanje hrišćanskog stanovništva: Ova zemlja (poput Hrvatske) ne dozvoljava dvojno državljanstvo, što je natjeralo mnoge Ruse da se odreknu kazahstanskog državljanstva jer su posao našli u Rusiji.

    Kazahstan - zemlja bez pisma i jezika

    U Kazahstanu su kazahski i ruski bili zvanični jezici, ali je nedavno izglasan zakon da se ruski jezik izbaci iz zvanične upotrebe. Ono što je posebno interesantno jeste da se nezvanično ruski jezik koristi u svim sverama života jer njega svi znaju, pa ga i svi koriste. Pored toga, kazahski jezik spada u arhaične jezike, u kome nema savremenih riječi i pojmova pa ga je gotovo i nemoguće koristiti za normalnu komunikaciju bez izuzetno velikog broja riječi koje su uzete iz ruskog jezika.

    Sve se ovo odrazilo i na kazahsko pismo. Ovo je jedan od rijetkih jezika za koji se ne može baš pouzdano reći koliko ima slova. Osnova kazahskog jezika je ruska ćirilica, sa izuzetkom slova В, Ё, Ф, Х, Һ, Ц, Ч, Щ, Ъ, Ь, Э koja nisu zvanična slova kazahskog jezika, ali se koriste u riječima koje su pozajmljene iz ruskog jezika. Pored toga, kazahski jezik ima i 9 slova specifičnih za kazahski jezik: Ә, Ғ, Қ, Ң, Ө, Ұ, Ү, Һ, І, a koja su djelimično pozajmljena iz turskog jezika. U poslednje vrijeme se sve više govori o prevođenju ćirilice na latinicu i kreiranja vlastitog pisma.

    Pošto jezik ne čini samo pisma nego i riječi, u Kazahstanu se uveliko radi na stvaranje "originalnih" riječi. Primjera radi, u kazahskom jeziku ne postoji riječ "semafor" pa su tvorci novog jezika izmislili riječ za ovaj pojam. Oni za semafor kažu "stub koji stoji na putu i žmirka" tj. "столб, который стоит на дороге и подмигивает". Ovo može biti čudno lingvistima širom svijeta, ali ne i za nas Balkance jer smo mi već odavno navikli na onu hrvatsku riječ "okolo-trbušni-pantolodržač".

    Evo i jedne zanimljivosti: iako u ovoj zemlji živi veliki procenat Kazahstanaca koji govore svoj jezik, njihovo znanje je ograničeno na elementarnu konverzaciju u svakodnevnom životu. Međutim, veoma teško je naći prevodioca koji bi mogao da na jedinom zvaničnom jeziku ove zemlje sastavi neki komplikovaniji dokument neophodan u svakodnevnom životu.

    Šta bi bilo da rata nije bilo: zaključak

    Da kojim slučajem nije bilo rata u Bosni i Hercegovini, ova bivša jugoslovenska republika bi nakon ostvarivanja samostalnosti u najboljem slučaju (po Srbe) dobila oblik kantonalne tvorevine u kojoj bismo mi (Srbi) bili dominantni u maksimalno 2 do 3 kantona. Kako se sve značajnije odluke i zakoni donose na državnom nivou, gdje bismo bili manjina, naši nacionalni interesi bi uvijek bili zanemareni.

    Srbi su stvaranjem Republike Srpske u Bosni dobili svoju državnost i na taj način zaštitili svoje nacionalne interese. Zbog ovoga i nije čudo da Republika Srpska jako puno smeta muslimanima, a pomalo i Hrvatima koji još uvijek treba da se izbore za svoj entitet.

    Sve da se rat nije ni desio ni ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini ne bi bila osjetno bolja od sadašnje! Glavni uzrok niskog standarda na našim prostorima nije rat. Nas je osiromašila tranzicija, jer se u političkim krugovima igraju jako komplikovane igre uništavanja preduzeća kako bi ista bila prodata u bescjenje novopečenim kapitalistima. Doduše, treba naglasiti da je raspadom Jugoslavije, a posebno zbog izbijanja rata, došlo je do kidanja ekonomsko-finansijskih tokova između bivših jugoslovenskih republika. U ovom haosu su najviše stradali veliki ekonomski giganti jer onima na vlasti nije u interesu da oni opstanu kao državna preduzeća.

    Suludo je tvrditi da bi standard u Bosni i Hercegovini bio bolji od onog u Švajcarskoj da smo kojom slučajem izbjegli rat. Neosporno je da bi bio bolji, ali ne toliko značajno od onoga koji imamo danas i u svakom slučaju višestruko niži od onoga koji bi Jugoslavija imala da se nije raspala i da nismo prešli na kapitalizam.

    Kazahstan, upravo kao i bivše jugoslovenske republike, zagovara nekakvu vrstu ekonomske zajednice sa Rusijom, najmoćnijom zemljom u regionu. U ekonomskim pogledu, Kazahstan se može pohvaliti da od svih bivših sovjetskih republika ima sa Rusijom najbolje ekonomske odnose, prije svega što imaju mnogo zajedničkih interesa u pogledu eksploatacije i transporta nafte i zemnog gasa. Ova saradnja jako dobro napreduje, pa nije ni čudo što su naši lokalni političari došli do iste ideje, tj. da na našim prostorima grade nekakvu Jugosferu.

    Ono u čemu se Bosna razlikuje od Kazahstana jeste činjenica da nisu pretrpjeli značajnije demografske gubitke. Dok je u Bosni poginulo oko 110.000 stanovnika a još se 645.000 uglavnom kvalifikovanih radnika i stručnjaka trajno iselilo sa ovih prostora, Kazahstan je čak i doživio blag porast u broju stanovnika, uglavnom zbog doseljavanja velikog broja Čečenaca iz Rusije.

    Sve u svemu, na primjeru Kazahstana mi je postalo savršeno jasno da je ogromna zabluda da bi Bosna danas bila na nivou Švajcarske da nije bilo rata. Situacija ne bi bila mnogo bolja čak ni da se Jugoslavija nije raspala jer glavni krivac za nizak standard je "siromašni kapitalizam" tj. tranzicija socijalizma u kapitalizam.

    Apsurdna je tvrdnja da je Bosna zemlja sa "velikim prirodnim resursima" jer je ona čak i u Jugoslaviji bila jedna od najsiromašnijih republika: Bosna nema saobraćajnih komunikacija kao ni nekih bogatijih rudnih sirovina, dok je situacija u pogledu kadrova više nego katastrofalna jer su se najkvalitetniji kadrovi još u toku rata trajno iselili sa ovih prostora.

    Sve u svemu, izgleda da nas neko dobro laže kada kaže da je rat poslijedica lošeg standarda na našem području. Činjenice govore da smo gradeći kapitalizam upali u rupu bez dna iz koje se nećemo baš tako lako iščupati.

    P.S. Ovu analizu sam napravio uz pomoć mojih ruskih prijateja, stanovnika Kazahstana. Koristio sam i neke podatke koje sam našao u Vikipediji.




    Idi na stranu - |listaj dalje|