fix
Logo
fix
Nalazite se na Forum-Najnoviji
Za dodavanje novih poruka na ovu stranicu kliknite ovdje

krajina - 68021 - 26.03.2012 : Diverzant72 Banjaluka - best (0)

Koridor - akcija Noćni skok


Koliko god je god bilo teško probiti koridor 92. godine, deset puta ga je bilo teže sačuvati od napada neprtijatelja. Takvih napada je bilo bezbroj, mi a i oni se najbolje sjećamo jednoga, na Suljagića Sokaku. O čemu se radi?

Viće se ne sjećam datuma, ratni dnevik sam izgubio, tj. uzeli su mi ga muslimani 1994. godine. Naši obavještajci su saznali da muslimani spremaju do sad najžešći napad na Koridor, ali ovaj put napad je bio smišljen, trebala se polomiti 16. brigada, a ako bi to uspjeli presjekli bi koridor i pobijedili najjačeg protivnika.

Nekoliko bigada i specijalnih jedinica bilo je uklučeno u ovaj plan, a akcija se zvala "Noćni skok".

Kao što rekoh, naši obavještajci saznali detalje ove akcije.

Napad je trebao da počne u 23:40. Još se sjećam tog jutra, kad je dosao komandant 2. bataljona i ispiračao nam detalje. To se brzo proširilo na jedinicu jer smo morali biti spremni. Naš zadatak je bio da udarimo prvi i razbijemo neprijatelja, da mu pokažemo ko je gazda i tako ostavimo trajne posljedice na njega.

Sve je bilo spremno: haubice, topovi, tenkovi, minobacači, transporteri, pogotovo pješadija... Taj dan smo išli u izviđanje i primjetili veliku koncentraciju ljudstva kod neprijatelja, shvatili smo da su naši obavještajci napravili odličan posao.

Napetost je sve više rasla, provjeravalo se sve da ne bi došlo do greške. Naš napad je trebao biti tačno jedan sat prije njihovog, tj. u 22:40.

Vrijeme je proticalo sporo, ali sigurno. Padala je noć. Došao nam je komandant 1. bataljona i rekao:

  • "Momci, znam da niste na reonu mog bataljona, ali došao sam da vam nešto kažem. Dobro znate da je vaš položaj najistureniji, i da ćete biti u najgoroj poziciji. Zato vas molim da izdržite, pokažite im zube kao što ste to bezbroj puta do sada uradili."

    Ne znam zašto, ali tog čovjeka nisam baš previše volio. Ipak, njegove riječi su me nekako ohrabrile.

    A kada je konačno došao taj trenutak, naši su polako napustili liniju, mi smo već ranije napravili položaje za nas, pošto smo bili jako blizu neprijatelja nismo svi ni izlazili iz rovova i tranšeja jer su nas mogle pobiti naše granate. Ostali, gdje je bila veća razdaljina su trebali da izađu i napdnu direktno.

    I najzad je počelo! Prvo je krenulo strahovito granatiranje njihovih položaja, pa čak i bliže našima jer su oni izleda već bili napustili liniju i krenuli prema nama.

    Linijom fronta se širio strahovit odjek: tukli su minobacači, haubuce, tenkovi, a između granata su odjekivali naši rafali. Nakon izvjesnog vremena granatiranje je počelo da jenjava, a mi smo krenuli u napad. Lijevo od nas se nalazio jedan transporter, udarao je dobro, i više ništa nije bilo u blizini - tenkovi su bili na drugoj strani, kombinovali su se sa pješdijom.

    Izlazim iz tranšeja do zaklona koji sam napravio, možda 3 metra ispred. Tamo me je već čekala m84. Iza mene ide Dragan. Ponovo pucamo i ne prestajemo. U početku su nam Turci vraćali žestoko, ali polako se njihova paljba gasila. Momci sa zoljama su odradili strašne poslove. Moram priznati da sam se u trenutku zapitao da li smo drogirani? Radili smo nenormalne stvari, dok se najviće pucalo pojedinci se dižu i "bacaju zolju".

    I taman kada je sve bilo kako treba, i kad je neprijatelj vjerovatno počeo da bježi sa našeg dijela linije, i kad smo mi skoro krenuli prema njihovoj liniji, desilo se neočekivano. Od nikuda se pojavila njihova praga, koja je počela da dere po nama, tako da sam se morao vratiti u tranše - jedva nekako. U tom trenutku su i oni ponovo počeli da pucaju, valjda ih je nešto i ostalo.

    Međutim, kada smo taman pomislili da nećemo moći naprijed, njihova praga je bukvalno nestala jer ju je pogodio tenk koji je došao u pomoć. Ti tenkisti su bili odlični momci! Naše haubice im ponovo tuku pozadinu, preko motorole čujemo da su naši već zauzeli dobar dio njihove linije i da kod njih vlada panika. Krenuli smo u novi napad, iako su nam 3 borca ranjena, od toga jedan teže.

    U tom napadu smo uspjeli probiti i zauzet dobar dio teritorije. Našli smo gomilu mrtvih, i tek kada je svanulo jutro bilo nam je jasno da smo odradili jako dobar posao. Muslimani su imali jako puno mrtvih, a ne smijem ni pogađati koliko je bilo ranjenih.

    Izgleda da smo im tom prilikom dali dobru lekciju jer do kraja rata na tom dijelu ratišta nikome nisu pravili nikakve probleme.




  • Idi na stranu - |listaj dalje|